denn

Definicija i značenje

Njemačka riječ denn ima dvije glavne funkcije:

1. Kao veznik: „jer”, „naime”
   Povezuje glavnu rečenicu s objašnjenjem ili razlogom.

   • Ich gehe nach Hause, denn ich bin müde.
     „Idem kući jer sam umoran.”

   Za razliku od veznika weil ↗, nakon denn red riječi ostaje isti kao u glavnoj rečenici: glagol je na drugom mjestu.

2. Kao modalna čestica u pitanjima
   Tada se najčešće ne prevodi doslovno. Izražava zanimanje, iznenađenje, nestrpljenje ili ublažava pitanje.

   • Was machst du denn?
     „Što to radiš?” / „Pa što radiš?”
   • Wie heißt du denn?
     „Kako se ono zoveš?” ili „Kako se zoveš?”

U toj se upotrebi denn često pojavljuje u razgovornom jeziku.

Gramatika i podrijetlo riječi

Denn je:

• koordinirajući veznik kada znači „jer”;
• modalna čestica kada se upotrebljava u pitanjima.

Kao veznik denn ne mijenja glagolski redoslijed:

• Ich bleibe zu Hause, denn ich bin krank.
  „Ostajem kod kuće jer sam bolestan.”

Nakon weil ↗ glagol obično dolazi na kraj zavisne rečenice:

• Ich bleibe zu Hause, weil ich krank bin.

Riječ potječe od starijih njemačkih oblika povezanih s riječju dann ↗, koja izvorno znači „tada”, a njezino se značenje razvilo prema objašnjenju uzroka.

Sinonimi i antonimi

Sinonimi

• weil ↗ – „jer”; vrlo čest veznik, uvodi zavisnu rečenicu i šalje glagol na kraj.
• da ↗ – „budući da”, „jer”; češće se upotrebljava kada je razlog već poznat ili očit.
• nämlich ↗ – „naime”; daje objašnjenje, ali nije veznik na isti način kao denn i obično se nalazi u glavnoj rečenici.

Antonimi

Denn nema pravi antonim. Ovisno o kontekstu, suprotno značenje može izraziti suprotni veznik:

• aber ↗ – „ali”, uvodi suprotnost umjesto razloga.
• jedoch ↗ – „međutim”, „ipak”; naglašava kontrast.

Česte fraze i kolokacije

• Warum denn? ↗] – „Zašto pak?” / „Zašto?”
• Was ist denn los? ↗] – „Što se događa?” / „Što nije u redu?”
• Wie denn? ↗] – „Kako to?” / „Kako?”
• Das kann doch nicht sein, denn … ↗] – „To ipak ne može biti tako, jer …”